Banka magazin

Tata, kupi mi auto, bicikl i romobil...

Tko ne zna upravljati osobnim financijama i/ili nema samokontrolu troši više novca nego ga ima i prije ili kasnije upast će u dugove. Zato su Ana Vrbošić i Danijela Princi Grgat napisale knjigu „Osobne financije: Kako biti i ostati u plusu“ 

banka.hr 

Objavljeno, 14.11.2014. 

 

Pušači, koliko ste novca do sada potrošili na cigarete? Uz natpis da su štetne, na kutijama cigareta trebalo bi biti i takvo pitanje. A računica je jednostavna. Prosječna cijena kutije cigareta je oko 18 kuna i ako se dnevno popuši jedna kutija, pušač prosječno potroši 6.500 kuna godišnje.

Puši li osoba od svoje 20. godine i sa 60 godina napokon prestane, „popušila“ je oko 260.000 kuna ili oko 34.000 eura.

Ako je riječ o paru pušača to je nevjerojatnih 70.000 eura (bez kamata) ili stan od 50 četvornih metara. U Hrvatskoj ima 1,2 milijuna pušača, dakle gotovo svaka treća odrasla osoba puši. Građani imaju pravo trošiti svoj novac na cigarete, ali trebaju znati da time, osim zdravlja, financijski uništavaju sebe i/ili svoje bližnje, zaključuju Ana Vrbošić i Danijela Princi Grgat, autorice knjige „Osobne financije: Kako biti i ostati u plusu“, koja je u četvrtak predstavljena na Interliberu u Zagrebu. 


Svi koji ne znaju upravljati osobnim financijama i/ili nemaju samokontrolu troše više novca nego imaju i prije ili kasnije upast će u dugove. Brojke pokazuju da je ove jeseni u blokadi bilo više od 313.000  građana Hrvatske te da je njihov dug 28,5 milijardi kuna.

Od lani se dug povećao više od sedam milijardi kuna, odnosno za trećinu. Na to je sigurno utjecala gospodarska kriza, ali i  financijska nezrelost, naglasile su autorice. Između financijske pismenosti i činjenice da netko zarađuje novac nije nužno znak jednakosti.

U prvom od tri dijela knjige objašnjava se zašto su važne financijska zrelost i financijska pismenost, koje su zablude o štednji, kreditima i financijama te kako kontrolirati emocije i izbjeći marketinške klopke koje nas mogu uvući u nepotrebnu potrošnju.  

Jeste li žrtve mentalnog računovodstva? 

Zamislite da ste u prodavaonici cipela. Za oko su vam zapele cipele koje stoje 470 kuna. Prijateljica vas upozorava da je u drugoj prodavaonici, udaljenoj 20 minuta hoda od ove u kojoj ste sada, vidjela iste takve cipele za 399 kuna. Naravno, jurite  tamo. 

A  sad  druga  situacija: kupujete televizor. Sviđa vam se jedan za 2.990 kuna, no prijateljica je vidjela isti takav u drugom trgovačkom centru, udaljenom 15  minuta  automobilom, za 2.919 kuna. Nećkate se. Tako bi, iznenađujuće, postupila većina ljudi – čak 68 posto – iako je u obama primjerima riječ o istoj svoti novca koji biste uštedjeli, o 71 kuni, zaključuju autorice.

Opisani primjeri pripadaju u domenu tzv. mentalnog računovodstva. Ljudi u pojedinim slučajevima različito reagiraju. Iako bismo kupnjom u drugoj prodavaonici u obama slučajevima uštedjeli 71 kunu, nećkamo  se  jer u prvom slučaju štedimo 15 posto, a u drugom jedva tri posto. Zbog mentalnog računovodstva ljudi se drukčije ponašaju kada koriste kreditne kartice, a drukčije kada koriste gotovinu.

Litra flaširane vode = 140 litara vode iz slavine  

U drugom dijelu knjige autorice daju konkretne savjete i tablice za izradu budžeta, a da poučavanje o osobnim financijama bude i zanimljivo i korisno, opisuje se niz svakodnevnih životnih situacija i navika nakon koji svaki čitatelj može sam donijeti odluku. Primjerice, nakon niza argumenata za i protiv odabira vode iz slavine ili one iz boce, pitate se koliko je opravdana kupnja flaširane vode. Naime, prema dostupnim podacima, u Hrvatskoj se po stanovniku godišnje troši oko 100 litara flaširane vode.

Kako živimo u zemlji u kojoj je voda (još uvijek) kvalitetna, kada to nije nužno, autorice preporučuju vodu iz slavine i dvaju razloga. Prvi je, dakako, cijena – najjeftinija je voda ona iz slavine, odnosno iz vodovoda. U Zagrebu, kubični metar ili 1.000  litara vode s  PDV-om i drugim troškovima stoji 18,41 kunu. To znači da litra vode košta 0,032 kune.  S druge strane, cijena litre flaširane vode je oko 4,50 kuna. Znači, litra flaširane vode = 140 litara vode iz slavine. 

Ako neke cijena ne tjera da razmisle o većem korištenju vode iz slavine, autorice navode drugi razlog: uništavanje okoliša. Godišnje se na proizvodnju plastičnih boca za vodu potroše goleme količine nafte (neki kažu oko 17 milijuna  barela), a troše se i velike količine vode za njihovu izradu (potrebno je tri puta više vode da se napravi jedna plastičnih boca nego da se napuni). Iako se preporučuje povratak plastičnih (i drugih) boca, u svijetu čak 80 posto plastičnih boca  završi u nerazvrstanom otpadu.

I u Hrvatskoj smo, nažalost, vidjeli ružne slike smetlišta punih plastičnih boca, naročito onih divljih na otocima. Autorice dodaju da nisu protiv vode iz boce, nego postavljaju pitanje: ako imate pristup javnom vodovodu koji isporučuje kvalitetnu vodu, a  skloni ste  kupnji vode u boci, razmislite je li to nužno, ako ne zbog štednje, onda barem zbog očuvanja okoliša.

Osvojili jackpot i propali 

Igre na sreću i klađenje također može biti pogubno za kućni budžet. Autorice navode podatak da  hrvatski građani u kladionicama potroše 4,69 milijardi kuna ili 1.093 kune po stanovniku. Procjenjuju da se oko 400.000 građana svakodnevno kladi, od  čega je čak četvrtina ovisna o kocki. Kakvi su izgledi da uopće dobijemo na lotu?

Pa, veći su oni da nas zgazi auto na putu do lutrije nego da osvojimo jackpot, odgovaraju autorice, ili – u brojkama – od 1 : 150 milijuna do 1 : 175  milijuna. Uzmemo li iznos koji se godišnje po stanovniku potroši u kladionicama, 1.093 kune, nakon 30 godina rentnog uplaćivanja tog iznosa dolazimo do 52.000 kuna, od čega se 36 posto iznosa odnosi na dobivenu  kamatu. Iznos nije jackpot, ali je 100 posto siguran.  

Dobitak na lotu ne znači da ste osigurani za cijeli život. U mnogim obiteljima velik priljev novca izaziva katastrofu. Mnogi se ne snađu s velikom svotom novca, naročiti mladi, jer nisu financijski zreli.

Individualna odgovornost  

Svaka financijska odluka nosi individualnu odgovornost i kad toga postanemo svjesni, počinjemo se razumnije odnositi prema novcu. Upravo to trebaju razumjeti mladi prije nego počnu zarađivati, kažu autorice, pa treći dio knjige posvećuju novcu i djeci. Do prije nekoliko desetljeća o novcu se nije razgovaralo pred djecom, ali danas su ona od najranijih godina potrošači (tko odlučuje koji ćete TV ili prehrambene proizvode kupiti?) pa djeci, više nego ikada, treba usaditi pravi odnos prema novcu.

Roditelji se često pitaju kako i kada djeci objasniti što je novac i koja je njegova uloga. Kako  upravljati novcem i potaknuti djecu da odaberu pravi put do financijske zrelosti? Treba li dijete štedjeti ili ne? Odgovori na ta i mnoga druga pitanja mogu se pronaći u knjizi „Osobne financije: Kako biti i ostati u plusu“ iz biblioteke Poslonaut u izdanju Školske knjige.

Knjiga je zabavna, puna pametnih objašnjenja i savjeta za osobne i obiteljske potrebe. Autorice – koje su osnovale udrugu Hrvatski institut za financijsku edukaciju i u srednjim školama organiziraju radionice o upravljanju osobnim financijama – pišu upućeno i, što je iznimno važno, jednostavno, jer je jako bitno razumjeti sve kompliciranije financijske proizvode i usluge. Tako se smanjuje rizik pogrešnih odluka, a onda i pojedinačno, obiteljsko te ukupno siromaštvo u društvu. 

http://www.banka.hr/komentari-i-analize/tata-kupi-mi-auto-bicikl-i-romobil